Učestali porast temperature zraka, a posebno u ljetnim mjesecima utječe na zdravstveno stanje milijuna ljudi u svijetu. Hrvatski Crveni križ sudjeluje u radnoj skupini Ministarstva zdravstva za izradu Akcijskog plana za zaštitu zdravlja od vrućine.
ZAŠTITA ZDRAVLJA OD VRUĆINE
- PREPORUKE ZA JAVNOST, 2021. godina
Rashladite svoj dom
·
Rashladite prostor u
kojem živite. Mjerite
sobnu temperaturu zraka između 8 i 10 sati, zatim u 13 sati i noćnu temperaturu
zraka nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju,
a ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu, odrasle osobe u dobi iznad 60 godina
i za osobe koje imaju kronične zdravstvene tegobe.
·
Koristite hladniji
noćni zrak
za rashlađivanje svog doma. Otvorite sve prozore ili dignite rolete tijekom noći
i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura zraka niža.
·
Smanjite količinu
vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete (ako
ih imate), a posebno one koje su okrenute prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla
i druge električne uređaje koji mogu dodatno zagrijavati prostor.
·
Stavite zaslone, draperije ili tende
na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
·
Objesite mokre ručnike kako bi rashladili
zrak u prostoriji, no nemojte zaboraviti kako se na taj način povećava vlažnost
zraka.
·
Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioner), zatvorite
vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
·
Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje
i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti mogućnost
pojave bolesti vezane uz velike vrućine.
Klonite se vrućine
·
Sklonite se u
najhladniju prostoriju stana/ kuće, posebno noću.
·
Ako
stan/ kuću ne možete dovoljno rashladiti, provedite
od 2 do 3 sata dnevno u hladnijem prostoru (primjerice javna zgrada koja je
rashlađena).
·
Izbjegavajte izlazak iz kuće/ stana u
najtoplijem dijelu dana.
·
Izbjegavajte naporan
fizički rad.
Ako morate fizički raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično u ranim
jutarnjim satima do 7 sati.
·
Potražite sjenu u
hladu.
·
Ne ostavljajte djecu ni
životinje u parkiranom vozilu.
·
Redovito koristite kreme
sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Posebnu brigu posvetite novorođenčadi i
maloj djeci. Za njih koristite zaštitne kreme s najvećim faktorom.
·
Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene
vrijednosti UV indeksa.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
·
Izbjegavajte boravak na
suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a posebno na to upozorite djecu, trudnice, osobe
starije dobi,
srčane
bolesnike i oboljele od šećerne bolesti.
·
Tuširajte se ili
kupajte u mlakoj vodi.
Druga mogućnost je zamatanje u mokre ručnike, hlađenje mokrom spužvom, kupke za
noge i sl.
·
Nosite laganu široku svjetlu
odjeću
od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i zaštitne
naočale za sunce.
·
Koristite laganu
posteljinu
poput plahti, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
·
Važno je piti dovoljno tekućine. Redovite pijte vodu ili čaj te
izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
·
Jedite češće manje
obroke.
Pomozite drugima
·
Posjetite obitelj,
prijatelje i susjede
koji većinu vremena provode sami. Osjetljivije osobe mogle bi zatrebati pomoć
tijekom vrućih dana.
·
Razgovarajte o
toplinskom valu s vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i
aktivnosti, svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
·
Ako je netko koga poznajete
pod rizikom, pomozite mu savjetom i podrškom. Starije i oboljele osobe koje žive
same treba redovito posjećivati (barem jednom dnevno).
·
Ako osobe starije dobi uzimaju
lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na
termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
·
Položite
tečaj prve pomoći kako bi naučili
što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora
znati kako reagirati.
Ako imate zdravstvene probleme
·
Držite lijekove na
temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku i pročitajte uputu o čuvanju
i skladištenju lijeka.
·
Tražite savjet
liječnika
ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše
·
Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu,
slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju. Što
prije otiđite u hladniji prostor i mjerite tjelesnu temperaturu.
·
Popijte vodu, čaj ili prirodni
voćni sok za nadoknadu tekućine.
·
Smirite se i legnite u
rashlađenu prostoriju.
Ako imate bolne grčeve (najčešće u nogama, rukama ili trbuhu) koji se mogu javiti
nakon provedenog rada ili vježbe po vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži
elektrolite (natrij, kalij, kalcij, magnezij). U slučaju da grčevi traju duže
od jednog sata potrebna je medicinska pomoć.
·
Savjetujte se s
liječnikom
u slučaju drugih zdravstvenih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
Ako neki član vaše obitelji ili osoba kojoj pomažete
ima vruću i suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju, nemirni su), grčeve
i/ ili je bez svijesti, odmah pozovite liječnika/ hitnu medicinsku pomoć. Dok
čekate na liječnika/ hitnu medicinsku pomoć, polegnite osobu u hladnijem
prostoru, podignite joj noge u visinu iznad razine srca, odstranite joj odjeću
i počnite s hlađenjem (hladni oblozi na vrat, ispod pazuha i na prepone ili
špricanje kože s vodom temperature 25-30˚C). Izmjerite osobi temperaturu tijela
i hladite ju sve dok se tjelesne temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte osobi
davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Ako je osoba bez svijesti postavite
ju u ležeći bočni položaj.
Cijelo
vrijeme trajanja vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih
ustanova!
Važni telefonski brojevi:
·
Hitna medicinska služba - 194
·
Europski broj za hitne službe - 112
Preporučene mjere zaštite
zdravlja od vrućine za osobe starije dobi
Preporučene mjere zaštite zdravlja za osobe starije dobi pri izlaganju
visokim temperaturama zraka iznad 30°C, a osobito za osobe oboljele od
kardiovaskularnih i drugih kroničnih bolesti su:
1. Osobe starije dobi se ne smiju izlagati suncu u razdoblju od 10 do 17
sati, a posebno srčani gerijatrijski bolesnici te oboljeli od šećerne i drugih
kroničnih bolesti;
2. Prigodom izlaska iz svog prebivališta, osoba starije dobi mora zaštiti glavu
šeširom, kapom ili maramom;
3. Nužno je redovito dnevno uzimanje dovoljno tekućine (8 čaša negazirane
vode, čaj, juha, varivo). Treba izbjegavati pržena, pohana, slatka i jako zasoljena
te začinjena jela. Preporučeno je uzimanje puno sezonskog voća i povrća,
pridržavajući se smjernica pravilne prehrane za osobe starije dobi;
4. Osim pridržavanja uputa liječnika o liječenju i uzimanju lijekova, nužna
je učestala kontrola krvnog tlaka;
5. Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice, suhoće usta i kože
(dehidracije) znak je za uzbunu, osobito za starije osobe koje su bolesne i
funkcionalno onesposobljene. Takva se osoba mora žurno javiti svom izabranom
doktoru opće prakse/ obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj medicinskoj
službi;
6. Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u skrbi za
osobe starije dobi trebaju u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci učestalo kontaktirati
stariju osobu, a u slučaju njezine slabije funkcionalne sposobnosti, čak i svakodnevno
po nekoliko puta;
7. Osoba starije dobi mora uvijek uz sebe imati svoje osnovne podatke: ime
i prezime, godina rođenja, adresa stanovanja i broj telefona te kontakt osobe
kojoj se može obratiti u slučaju potrebe;
8. Neophodno je održavati redovitu higijenu tijela starije osobe i čistoću
njezine okoline te se strogo pridržavati uputa liječenja i uzimanja lijekova;
9. Za osobe starije dobi važna je stalna tjelesna i psihička aktivnost.
Osobito je korisno kretanje u jutarnjim i večernjim satima, po mogućnosti u prirodi
(park, šetnica uz more, jezero ili rijeku, boravak u vrtu, voćnjaku i slično).
Ukoliko je kretanje otežano, tada je nužno redovito provjetravati prostorije u
kojima starija osoba prebiva.
Više..