Novosti

Zaštita zdravlja od vrućine

Rashladite svoj dom

·         Rashladite prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu zraka između 8 i 10 sati, zatim u 13 sati i noćnu temperaturu zraka nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju, a ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu, odrasle osobe u dobi iznad 60 godina i za osobe koje imaju kronične zdravstvene tegobe.

·         Koristite hladniji noćni zrak za rashlađivanje svog doma. Otvorite sve prozore ili dignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura zraka niža.

·         Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete (ako ih imate), a posebno one koje su okrenute prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i druge električne uređaje koji mogu dodatno zagrijavati prostor.

·         Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.

·         Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji, no nemojte zaboraviti kako se na taj način povećava vlažnost zraka.

·         Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioner), zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.

·         Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti mogućnost pojave bolesti vezane uz velike vrućine.

Klonite se vrućine

·         Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/ kuće, posebno noću.

·         Ako stan/ kuću ne možete dovoljno rashladiti, provedite od 2 do 3 sata dnevno u hladnijem prostoru (primjerice javna zgrada koja je rashlađena).

·         Izbjegavajte izlazak iz kuće/ stana u najtoplijem dijelu dana.

·         Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate fizički raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično u ranim jutarnjim satima do 7 sati.

·         Potražite sjenu u hladu.

·         Ne ostavljajte djecu ni životinje u parkiranom vozilu.

·         Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Posebnu brigu posvetite novorođenčadi i maloj djeci. Za njih koristite zaštitne kreme s najvećim faktorom.

·         Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine

·         Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a posebno na  to upozorite djecu, trudnice, osobe starije dobi, srčane bolesnike i oboljele od šećerne bolesti.

·         Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u mokre ručnike, hlađenje mokrom spužvom, kupke za noge i sl.

·         Nosite laganu široku svjetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i zaštitne naočale za sunce.

·         Koristite laganu posteljinu poput plahti, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.

·         Važno je piti dovoljno tekućine. Redovite pijte vodu ili čaj te izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.

·         Jedite češće manje obroke.

Pomozite drugima

·         Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljivije osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.

·         Razgovarajte o toplinskom valu s vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti, svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.

·         Ako je netko koga poznajete pod rizikom, pomozite mu savjetom i podrškom. Starije i oboljele osobe koje žive same treba redovito posjećivati (barem jednom dnevno).

·         Ako osobe starije dobi uzimaju lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

·         Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme

·         Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku i pročitajte uputu o čuvanju i skladištenju lijeka.

·         Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše

·         Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju. Što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite tjelesnu temperaturu.

·         Popijte vodu, čaj ili prirodni voćni sok za nadoknadu tekućine.

·         Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju. Ako imate bolne grčeve (najčešće u nogama, rukama ili trbuhu) koji se mogu javiti nakon provedenog rada ili vježbe po vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (natrij, kalij, kalcij, magnezij). U slučaju da grčevi traju duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć.

·         Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih zdravstvenih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član vaše obitelji ili osoba kojoj pomažete ima vruću i suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju, nemirni su), grčeve i/ ili je bez svijesti, odmah pozovite liječnika/ hitnu medicinsku pomoć. Dok čekate na liječnika/ hitnu medicinsku pomoć, polegnite osobu u hladnijem prostoru, podignite joj noge u visinu iznad razine srca, odstranite joj odjeću i počnite s hlađenjem (hladni oblozi na vrat, ispod pazuha i na prepone ili špricanje kože s vodom temperature 25-30˚C). Izmjerite osobi temperaturu tijela i hladite ju sve dok se tjelesne temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte osobi davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Ako je osoba bez svijesti postavite ju u ležeći bočni položaj.

Cijelo vrijeme trajanja vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova!

Važni telefonski brojevi:

·         Hitna medicinska služba - 194

·         Europski broj za hitne službe - 112

Preporučene mjere zaštite zdravlja za osobe starije dobi pri izlaganju visokim temperaturama zraka iznad 30°C, a osobito za osobe oboljele od kardiovaskularnih i drugih kroničnih bolesti su:

1. Osobe starije dobi se ne smiju izlagati suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a posebno srčani gerijatrijski bolesnici te oboljeli od šećerne i drugih kroničnih bolesti;

2. Prigodom izlaska iz svog prebivališta, osoba starije dobi mora zaštiti glavu šeširom, kapom ili maramom;

3. Nužno je redovito dnevno uzimanje dovoljno tekućine (8 čaša negazirane vode, čaj, juha, varivo). Treba izbjegavati pržena, pohana, slatka i jako zasoljena te začinjena jela. Preporučeno je uzimanje puno sezonskog voća i povrća, pridržavajući se smjernica pravilne prehrane za osobe starije dobi;

4. Osim pridržavanja uputa liječnika o liječenju i uzimanju lijekova, nužna je učestala kontrola krvnog tlaka;

5. Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice, suhoće usta i kože (dehidracije) znak je za uzbunu, osobito za starije osobe koje su bolesne i funkcionalno onesposobljene. Takva se osoba mora žurno javiti svom izabranom doktoru opće prakse/ obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj medicinskoj službi;

6. Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u skrbi za osobe starije dobi trebaju u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci učestalo kontaktirati stariju osobu, a u slučaju njezine slabije funkcionalne sposobnosti, čak i svakodnevno po nekoliko puta;

7. Osoba starije dobi mora uvijek uz sebe imati svoje osnovne podatke: ime i prezime, godina rođenja, adresa stanovanja i broj telefona te kontakt osobe kojoj se može obratiti u slučaju potrebe;

8. Neophodno je održavati redovitu higijenu tijela starije osobe i čistoću njezine okoline te se strogo pridržavati uputa liječenja i uzimanja lijekova;

9. Za osobe starije dobi važna je stalna tjelesna i psihička aktivnost. Osobito je korisno kretanje u jutarnjim i večernjim satima, po mogućnosti u prirodi (park, šetnica uz more, jezero ili rijeku, boravak u vrtu, voćnjaku i slično). Ukoliko je kretanje otežano, tada je nužno redovito provjetravati prostorije u kojima starija osoba prebiva.

Svjetski dan darivatelja krvi: Darujte krv, očuvajte život!

Svjetski dan darivatelja krvi obilježava se svake godine 14. lipnja. Cilj je podići globalnu svijest o potrebi sigurne krvi i krvnih pripravaka za transfuziju te o ključnom doprinosu dobrovoljnih, neplaćenih darivatelja krvi nacionalnim zdravstvenim sustavima. Obilježavanje ovoga dana također je prilika za podsjećanje vlada i zdravstvenih tijela na važnost osiguravanja odgovarajućih resursa i uspostave sustava i infrastrukture nužnih za povećanje prikupljanja krvi od dobrovoljnih, neplaćenih darivatelja krvi.
 
Sigurna krv i krvni pripravci te njihova transfuzija ključni su u skrbi o stanovništvu i javnom zdravstvu. Dobrovoljni darivatelji krvi spašavaju milijune života i svakodnevno poboljšavaju zdravlje i kvalitetu života mnogih pacijenata. Potreba za krvlju je univerzalna, ali pristup krvi za sve one koji je trebaju nije. Nestašice krvi posebno su prisutne u zemljama u razvoju. Kako bi se osiguralo da svi koji trebaju sigurnu krv imaju pristup njoj, sve zemlje trebaju dobrovoljne, neplaćene darivatelje koji redovito daju krv.

Važnost darivatelja u očuvanju zdravlja i života

Ovogodišnji slogan Svjetskog dana darivatelja krvi je "Darujte krv, očuvajte život". Poruka naglašava važnost darivatelja krvi u očuvanju života i ozdravljenju te je globalni poziv svim ljudima na redovito darivanje krvi i doprinos zdravlju.
 
Poseban fokus ovogodišnje kampanje bit će uloga mladih u osiguravanju sigurne opskrbe krvlju. U mnogim zemljama mladi su prednjačili u aktivnostima i inicijativama usmjerenima na postizanje sigurne opskrbe krvlju dobrovoljnim, neplaćenim darivanjem krvi. Mladi čine veliki dio populacije u mnogim zemljama i uglavnom su puni idealizma, entuzijazma i kreativnosti.
 
U povodu Svjetskog dana darivatelja krvi, Središnji ured Hrvatskog Crvenog križa organizira akciju darivanja krvi koja će biti održana u ponedjeljak, 14. lipnja, u vremenu od 12 do 14 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog Crvenog križa. 

Darivanje krvi u pandemiji

Tijekom pandemije COVID-19 virusa, unatoč ograničenom kretanju i drugim izazovima, darivatelji krvi u mnogim su zemljama nastavili donirati krv i plazmu pacijentima kojima je potrebna transfuzija. Uloženi napor tijekom ove izazovne situacije koja je bez presedana, naglašava važnost uloge dobro organiziranih, predanih, dobrovoljnih, neplaćenih darivatelja krvi za osiguravanje sigurne i dostatne opskrbe zdravstva krvlju tijekom normalnih i izvanrednih situacija.
 

preuzeto sa ww.hck.hr

U Hrvatskoj započinje Tjedan Crvenoga križa

Svjetskim danom Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca koji se obilježava svake godine 8. svibnja, u Hrvatskoj započinje i Tjedan Crvenoga križa koji traje do 15. svibnja. Ove godine Tjedan Crvenoga križa posvećen je psihosocijalnoj podršci, odnosno mentalnom zdravlju i sve aktivnosti imaju za cilj osvješćivanja građana o važnosti očuvanja mentalnog zdravlja i pronalaska vremena za sebe.

Protekla godina koju je obilježila pandemija, ali i potresi u pojedinim dijelovima Hrvatske, bila je iznimno teška i stresna za sve nas. Upravo zato Hrvatski Crveni križ od početka pandemije intenzivno radi na pružanju psihosocijalne podrške stanovnicima, a naročito onima na potresom pogođenim područjima. S naglaskom na dizanje svijesti javnosti o važnosti brige za mentalno zdravlje svih dobnih skupina građana, Hrvatski Crveni križ tijekom Tjedna Crvenoga križa provodi kampanju „Mojih 5 minuta mira“.

Budući da je i ova godina još uvijek u znaku pandemije koronavirusa, aktivnosti će se odvijati u manjem opsegu te sukladno epidemiološkim mjerama.

8. svibnja (subota) - Svjetski dan Crvenog križa, Osijek, Trg Slobode
Od 10 do 14 sati na osječkom Trgu Slobode građani će moći sjesti na kavu ili čaj (uz poštivanje svih epidemioloških mjera), u simuliranim dnevnim boravcima s osobama iz javnog života i stručnjacima Hrvatskog Crvenog križa za psihosocijalnu podršku.  Glavna poruka jest da potreba za podrškom i razgovorom postoji među svima nama, a to uključuje i osobe iz javnog života poput glumice Arete Ćurković, glumca Gordana Marijanovića te novinara i voditelja Saše Drinića i Tatjane Grganović.

14. svibnja (petak) – Glina, kontejnersko naselje „Mali dom“, Ulica Nikole Tesle b.b.
Starije osobe suočavaju se s iznimno ozbiljnim posljedicama potresa, a oni koji su morali odseliti u kontejnerska naselja suočavaju se s dodatnim stresom. Prilagodba na novi način života u kontejnerskim naseljeljima naglasila je koliko je važna međusobna podrška te koliko osnažuje razgovor i druženje s bližnjima. Crveni križ stoga organizira dijeljenje šalica s porukom „Mojih 5 minuta mira“ uz kavu, čaj i novine za psihosocijalnu podršku (tekstovi, mozgalice, bojanke za odrasle), te potiče osobe treće životne dobi da u duhu naše tradicije i kulture pozovu svog susjeda ili susjedu na razgovor uz toplu okrijepu, kako bi si međusobno olakšali i bili jedni drugima podrška.
 
Uz navedene aktivnosti, i društva Crvenoga križa diljem Hrvatske obilježit će Tjedan Crvenoga križa brojnim aktivnostima pa vas pozivamo da nam se pridružite te da zajedno pridonesemo osvješćivanju svih nas o važnosti mentalnoga zdravlja.

Preuzeto sa www.hck.hr

Cijepljenje u Pazinu u petak, 07.05. i subotu, 08.05.2021.

Obzirom na sve veći broj dobivenih doza otvara se cjepni punkt u Spomen domu.

Građani će biti pozvani od obiteljskih liječnika.

Cijepljenje u ovom tjednu je petak 7. svibnja 2021. od 13 do 17 sati i subotu 8. svibnja 2021. od 8 do 14 sati.

Molimo naručene građane da na cijepljenje dođu 10 min. prije zakazanog termina, te da se pridržavaju uputa volontera i propisanih epidemioloških mjera.

Ulaz za naručene građane za cijepljenje organiziran je sa strane parkirališta, iza Spomen doma.

Osobama s invaliditetom kojima je potrebna pomoć pri kretanju pomoć će pružati volonteri , dok je za nepokretne osobe moguće i cijepljenje u automobilu.

Preuzeto sa https://www.pazin.hr/cijepljenje-u-pazinu-u-petak-07-05-i-subotu-08-05-2021/.

Kompleti prve pomoći za škole i vrtiće

Gradsko društvo Crvenog križa Pazin je tijekom travnja 2021.g. podijelilo komplete prve pomoći i informativni letak o projektu "Sigurnije škole i vrtići" koje je osigurao Hrvatski Crveni križ za sve matične i područne škole i vrtiće u Pazinu i općinama: Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sveti Petar u Šumi i Tinjan.

„Sigurnije škole i vrtići“ - program Hrvatskog Crvenog križa osmišljen s ciljem podizanja svijesti djece, mladih, njihovih roditelja/skrbnika i djelatnika predškolskih i školskih odgojno-obrazovnih ustanova o važnosti kontinuiranog stjecanja i usavršavanja znanja iz prve pomoći.

https://www.hck.hr/sto-radimo/eu-projekti/sigurnije-skole-i-vrtici/10836