Novosti

Sve o koronavirusu

Prisutnost koronavirusa potvrđena je i u Hrvatskoj. Kako bi se izbjegla nepotrebna panika, važno je da ljudi znaju što je točno koronavirus i kako se može spriječiti zaraza.

Što je koronavirus 2019-nCoV?
Riječ je o novoj vrsti virusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi. Pojavio je su Kini krajem 2019. godine. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je krajem prosinca 2019. godine pronalaženje većeg broja osoba oboljelih od upale pluća uzrokovane novim koronavirusom u gradu Wuhan, provincija Hubei u Kini. Do kraja siječnja 2020. godine potvrđen je veliki broj oboljelih zaraženih novim koronavirusom, od čega najviše u Kini, a zatim i u drugima zemljama svijeta. Broj oboljelih kao i udio oboljelih osoba s teškom kliničkom slikom te broj umrlih osoba, mijenja se iz dana u dan, kao i broj zemalja u koje se širi novi koronavirus. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 30. siječnja 2020. godine globalno javnozdravstveno hitno stanje od međunarodnog značaja zbog izbijanja novog koronavirusa.

Kako se koronavirus prenosi?
Humana transmisija, odnosno prijenos novog koronavirusa s osobe na osobu je potvrđena, što znači da prisutnost novog koronavirusa kod životinja (izvorno vjerojatno šišmiš), nije više neophodno za širenje bolesti, iako točan put prijenosa s osobe na osobu nije još utvrđen. Premda su podaci o novom koronavirusu nepotpuni, vjerojatno se prenosi u izravnom kontaktu sa zaraženom osobom preko tjelesnih tekućina (slina) i u bliskom kontaktu putem zraka udisanjem kapljica (kihanje, kašalj), moguće i probavnim traktom. Nije posve jasno je li prijenos novog koronavirusa moguć i putem drugih tjelesnih tekućina ili izlučevina (krv, mokraća).

Koliko traje inkubacija?
Razdoblje inkubacije traje do 14 dana. Ne zna se točno koliko se dugo koronavirus može zadržati na kontaminiranim površinama i predmetima te potencijalno zaraziti ljude, ali prema nekim istraživačima to bi moglo biti i devet dana. Zato je potrebno održavati i čistoću prostora u kojemu boravite.

Komu prijeti najveći rizik od obolijevanja?
Zaraza prijeti svim ljudima, ali su ugroženije starije skupine ljudi i kronični bolesnici. Češće se javlja među muškom populacijom. Dobra je vijest da oko 80 posto zaraženih ima blaže simptome i nema ozbiljnije posljedice po zdravlje.

Koji su simptomi bolesti?
Virus uzrokuje simptome slične gripi poput povišene tjelesne temperature, kašlja, otežanog disanja, bolova u mišićima i umora. U vrlo rijetkim slučajevima javlja se teška upala pluća, znatno otežano disanja i septički šok koji može prouzročiti smrt.

Kako se liječi?
Predviđeno liječenje je simptomatskom terapijom (snižavanje tjelesne temperature, ublažavanje kašlja, nadoknada tekućine). Laboratorijski testovi za potvrđivanje novog koronavirusa kod zaraženih osoba postoje, a cjepiva za sada još nema.

Koje su mjere prevencije?
Prevencija širenja novog koronavirusa je slična prevenciji većine zaraznih bolesti (primjerice gripe) koje se prenose u kontaktu kapljičnim putem, a prema uputama i preporukama za smanjivanje rizika od širenja zaraze novim koronavirusom, što podrazumijeva:
 

• izbjegavanje bliskog kontakta s osobama koje imaju povišenu temperaturu, groznicu i kašalj, odnosno akutnu zaraznu bolest dišnog sustava;
• izbjegavanje nezaštićenog spolnog odnosa s osobama čije zdravstveno stanje nije poznato;
• izbjegavanje bliskog kontakta (na tržnicama) s domaćim i divljim (živim ili uginulim) životinjama i njihovim izlučevinama; kućni ljubimci (psi, mačke) nemaju veći rizik zaraze nego ljudi;
• izbjegavanje dijeljenja pribora za injektiranje lijekova (ili ilegalnih opojnih sredstava) s drugim osobama;
• redovito (često) pranje ruku (toplom) tekućom vodom i (tekućim) sapunom u trajanju od 20 sekundi ili sredstvom za dezinfekciju ruku;
• kod kihanja i kašljanja pokrivanje usta i nosa papirnatom maramicom koja se nakon korištenja baca u otpad, nakon čega se peru ruke;
• pravilno korištenje jednokratne zaštitne kirurške maske zbog sprečavanja širenja zaraze s oboljele prema drugim osobama u blizini;
• kod socijalnog kontakta s oboljelom osobom dovoljna je jednokratna zaštitna kirurška maska i održavanje udaljenosti od najmanje jedan metar;
• kod njege oboljelih pravilno korištenje jednokratne zaštitne kirurške maske (prekrivaju se nos i usta), zaštitne naočale i jednokratne rukavice, uz redovito pranje ili dezinfekciju ruku, posebno nakon završetka njege; važno je izbjegavanje dodira sluznice očiju, nosa i usta;
• pridržavanje osnovnih načela higijene u kontaktu sa životinjama;
• konzumiranje pravilno termički obrađenih namirnica, temeljito pranje voća i povrća zdravstveno ispravnom vodom za pranje i piće (bez leda);
• redovito održavanje higijene prostora;
• javljanje i odlazak liječniku u slučaju povišene temperature, kašlja, otežanog disanja;
• ostanak zaposlenika kod kuće za dobrobit i očuvanje vlastitog i tuđeg zdravlja;
• za vrijeme putovanja pridržavanje općih pravila o higijeni ruku i hrane. 

Dodatne informacije:

Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo svakog dana u 15 sati na svojim internetskim stranicama objavljuju najnovija saznanja koja možete potražiti na sljedećoj poveznici.

Ovdje možete pročitati preporuke za one koji planiraju putovanje, ali i pronaći brojeve telefona epidemiologa.

Preuzeto sa: https://www.hck.hr/novosti/doznajte-sve-o-koronavirusu-i-izbjegnite-nepotrebnu-paniku/10233

Koronavirus

Sastanak ravnatelja Crvenog križa

Redoviti godišnji sastanak ravnatelja društava Hrvatskog Crvenog križa ove je godine održan u Zagrebu 20.i 21. veljače 2020.g. Teme koje su odabrane za raspravu, aktualne su i korisne za rad Hrvatskog Crvenog križa.

Sastanak ravnatelja započeo je temom vodstva. Naime, svi ravnatelji društava Crvenoga križa vođe su svojih timova i važno je da se redovito educiraju o novinama načina vođenja kako bi efikasnije obavljali svoj posao. O vodstvu je najprije govorio profesor Mislav Ante Omazić, redoviti profesor na Katedri za organizaciju i menadžment Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Njegovo predavanje izazvalo je veliki interes te su i sami sudionici sastanka istaknuli kako su čuli mnoge nove informacije i savjete koje će rado primijeniti u svojemu svakodnevnom radu.

Nakon toga uslijedio je panel na kojemu su sudjelovali bivši premijer Vlade nacionalnog jedinstva dr. Franjo Gregurić, bivša ministrica Bernardica Juretić, bivši vaterpolist, a sada djelatnik u Hrvatskoj turističkoj zajednici Dubravko Šimenc te prokuristica u tvrtki Kraš Marica Vidaković. Svi panelisti pričali su o svojim iskustvima vodstva, izazovima s kojima su se susretali te odnosu prema svojim djelatnicima. Njihova iskustva, primijetili su ravnatelji društva Crvenoga križa, vrlo su poučna te su mnogima od njih dali iskustvo za nošenje s budućim izazovnim situacijama.

Drugoga dana sastanaka razgovaralo se o temama važnim za rad Hrvatskog Crvenog križa poput zaštite dokumentacije, unapređenja sustava doniranja hrane, projekata solidarnosti te EU fondova.
Prije početka radnoga dijela sastanaka kojemu su nazočili brojni državni tajnici i pomoćnici ministra, ravnatelje su pozdravili predsjednik HCK dr. Josip Jelić i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Marko Pavić.

Zasigurno najzapaženije izlaganje bilo je ono izvršnog predsjednika Hrvatskog Crvenog križa Roberta Markta koji je posebno naglasio važnost okretanja budućnosti i upotrebi novih tehnologija za pomoć ljudima u potrebi. Istaknuo je i kako fokus Crvenoga križa treba biti na socijalnim temama jer je još uvijek veliki broj onih kojima je potrebna pomoć.

Sastanak ravnatelja društava Crvenoga križa završen je zaključcima koji će poslužiti kao temelj za daljnji razvoj programa Hrvatskoga Crvenog križa, a na dobrobit onih kojima su ti programi i namijenjeni.

Tekst i fotografija su preuzeti s www.hck.hr

Svjetski dan bolesnika

Povodom Svjetskog dana bolesnika djelatnici i volonteri Gradskog društva Crvenog križa Pazin posjetili su 12. veljače 2020.g. bolesnike u Stacionaru u Pazinu. Darovali su im prigodni poklon paket s porukom za brzi oporavak. U izradi su sudjelovale učenice Pazinskog kolegija koje su i posjetile korisnike Stacionara.

Koronavirus - Svjetska zdravstvena organizacija proglasila globalno javnozdravstveno hitno stanje

Prije pojave novog koronavirusa (eng. Novel Coronavirus, 2019-nCoV) u Kini krajem 2019. godine, koji pripada skupini koronavirusa (Cornoaviridae), bilo je poznato još nekoliko sojeva koronavirusa koji su zarazni za čovjeka, ali i neki drugi zarazni za životinje. Premda su dvije dosadašnje epidemije bile povezane sa zarazom koronavirusa kod ljudi, kao što su SARS-CoV (eng. Severe Acute Respiratoy Syndrom Coronavirus) u Kini 2002. godine i MERS-CoV (eng. Middle East Respiratory Syndrom Coronavirus) u Saudijskoj Arabiji 2012. godine, te razvojem akutnog respiratornog sindroma, sličan oblik zaraze ljudi ovim novim koronavirusom, dosad nije bio poznat.
Prve oboljele osobe koje su imale znakove povišene tjelesne temperature i otežanog disanja uočene su početkom prosinca 2019. godine u Kini. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je krajem prosinca 2019. godine pronalaženje većeg broja osoba oboljelih od upale pluća uzrokovane novim koronavirusom u gradu Wuhan, provincija Hubei u Kini. Do kraja siječnja 2020. godine potvrđen je veliki broj oboljelih zaraženih novim koronavirusom, od čega najviše u Kini, a zatim i u drugima zemljama svijeta (Japan, Južna Koreja, Sjedinjene Američke Države, Tajland) kod osoba koje su doputovale iz grada Wuhan.
Broj oboljelih kao i udio oboljelih osoba s teškom kliničkom slikom te broj umrlih osoba, mijenja se iz dana u dan, kao i broj zemalja u koje se širi novi koronavirus (dostupni podaci na www.hzjz.hr). Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 30. siječnja 2020. godine globalno javnozdravstveno hitno stanje od međunarodnog značaja zbog izbijanja novog koronavirusa.
 
Put prijenosa i širenja novog koronavirusa
Humana transmisija, odnosno prijenos novog koronavirusa s osobe na osobu je potvrđena, što znači da prisutnost novog koronavirusa kod životinja (izvorno vjerojatno šišmiš), nije više neophodno za širenje bolesti, iako točan put prijenosa s osobe na osobu nije još utvrđen. Premda su podaci o novom koronavirusu nepotpuni, vjerojatno se prenosi u izravnom kontaktu sa zaraženom osobom preko tjelesnih tekućina (slina) i u bliskom kontaktu putem zraka udisanjem kapljica (kihanje, kašalj), moguće i probavnim traktom. Nije posve jasno je li prijenos novog koronavirusa moguć i putem drugih tjelesnih tekućina ili izlučevina (krv, mokraća).
Razdoblje inkubacije (od izlaganja zarazi do pojave prvih simptoma bolesti), pretpostavlja se traje od 2 do 14 dana. Otvoreno je pitanje može li se druga osoba zaraziti u vrijeme dok zaražena osoba još nema jasne simptome ili znakove bolesti. Kod osoba zaraženih novim koronavirusom javlja se bol u mišićima, osjećaj umora, povišena tjelesna temperatura i kašalj. U težim oblicima bolesti može se razviti upala pluća s otežanim disanjem i nedostatkom zraka.
Općenito se smatra kako djeca, osobe starije dobi iznad 65 godina i kronični bolesnici imaju veći rizik od razvoja težih oblika zaraznih bolesti, no kod zaraze novim koronavirsuom nije sasvim poznato koje skupine osoba mogu imati teži ishod bolesti. Predviđeno liječenje je simptomatskom terapijom (snižavanje tjelesne temperature, ublažavanje kašlja, nadoknada tekućine). Laboratorijski testovi za potvrđivanje novog koronavirusa kod zaraženih osoba postoje, a cjepiva za sada još nema.
 
Mjere prevencije i smanjivanja rizika od širenja novog koronavirusa
Prevencija širenja novog koronavirusa je slična prevenciji većine zaraznih bolesti (primjerice gripa) koje se prenose u kontaktu kapljičnim putem, a prema uputama i preporukama za smanjivanje rizika od širenja zaraze novim koronavirusom, što podrazumijeva:

• izbjegavanje bliskog kontakta s osobama koje imaju povišenu temperaturu, groznicu i kašalj, odnosno akutnu zaraznu bolest dišnog sustava;
• izbjegavanje nezaštićenog spolnog odnosa s osobama čije zdravstveno stanje nije poznato;
• izbjegavanje bliskog kontakta (na tržnicama) s domaćim i divljim (živim ili uginulim) životinjama i njihovim izlučevinama; kućni ljubimci (psi, mačke) nemaju veći rizik zaraze nego ljudi;
• izbjegavanje dijeljenja pribora za injektiranje lijekova (ili ilegalnih opojnih sredstava) s drugim osobama;
• redovito (često) pranje ruku (toplom) tekućom vodom i (tekućim) sapunom u trajanju od 20 sekundi ili sredstvom za dezinfekciju ruku;
• kod kihanja i kašljanja pokrivanje usta i nosa papirnatom maramicom koja se nakon korištenja baca u otpad, nakon čega se peru ruke;
• pravilno korištenje jednokratne zaštitne kirurške maske zbog sprečavanja širenja zaraze s oboljele prema drugim osobama u blizini;
• kod socijalnog kontakta s oboljelom osobom dovoljna je jednokratna zaštitna kirurška maska i održavanje udaljenosti od najmanje jedan metar;
• kod njege oboljelih pravilno korištenje jednokratne zaštitne kirurške maske (prekrivaju se nos i usta), zaštitne naočale i jednokratne rukavice, uz redovito pranje ili dezinfekciju ruku, posebno nakon završetka njege; važno je izbjegavanje dodira sluznice očiju, nosa i usta;
• pridržavanje osnovnih načela higijene u kontaktu sa životinjama;
• konzumiranje pravilno termički obrađenih namirnica, temeljito pranje voća i povrća zdravstveno ispravnom vodom za pranje i piće (bez leda);
• redovito održavanje higijene prostora;
• javljanje i odlazak liječniku u slučaju povišene temperature, kašlja, otežanog disanja;
• ostanak zaposlenika kod kuće za dobrobit i očuvanje vlastitog i tuđeg zdravlja;
• za vrijeme putovanja pridržavanje općih pravila o higijeni ruku i hrane.

 
Preporuke Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca
Prema preporuci Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, Nacionalna društva Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (NDCK/CP) svojom pomoćnom ulogom državnim i javnim vlastima, mogu biti od velikog značaja uključivanjem u plan pripreme i odgovora za suzbijanje javnozdravstvenog hitnog stanja u suradnji sa zdravstvenim institucijama (ministarstvo zdravstva, bolnice, lječilišta) u svojim zemljama na slijedeći način:
1. Izrada plana pripreme i odgovora na državnoj razini (zdravstvena intervencija i prevencija);
2. Uključivanje NDCK/CP u lokalnu zajednicu zbog smanjivanja rizika od širenja zarazne bolesti (informiranje i komunikacija);
3. Primjena higijensko - sanitarnih mjera, a posebno mjera osobne zaštite i pravilnog ponašanja (podjela zaštitnih maski i rukavica, pranje ruku);
4. Pomoć zdravstvenom sustavu u pronalaženju oboljelih i smještaj u bolnice/ karantene i psihosocijalna prva pomoć;
5. Suradnja sa susjednim zemljama i NDCK/CP.
 

  Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske

Preuzeto sa www.hck.hr