HRVATSKI CRVENI KRIŽ - GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA PAZIN
1
2
3
4
5
6
7
8

Sve novosti

24.9.2020.
OBUKA ZA OSNOVNU JEDINICU INTERVENTNOG TIMA HCK

OBUKA ZA OSNOVNU JEDINICU INTERVENTNOG TIMA HCK

U subotu i nedjelju, 19. i 20. rujna u organizaciji Društva Crvenog križa Istarske županije održana je Obuka za osnovnu jedinicu HCK. Treningu je pristupilo 11 polaznika iz GDCK Labin te 4 iz GDCK Pazin. Ovo je prvi trening održan na području Istarske županije po novim Smjernicama za Operativne snage HCK. Prvi vikend odrađen je teorijski dio obuke dok će se 3. i 4. listopada održati praktični dio treninga. Obuku su održali instruktori HCK s područja Istarske županije.

Preuzeto sa www.hck-istra.hr 

Više..

15.9.2020.
Svjetski dan prve pomoći

Svjetski dan prve pomoći

Svjetski dan prve pomoći obilježen je 12. rujna 2020.g.

Uslijed pandemije koronavirusa i poteškoća u organiziranju aktivnosti, prvenstveno u školama, Međunarodna federacija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i Globalni referentni centar za prvu pomoć, odlučili  su odgoditi planiranu temu „Prva pomoć u školi” za Svjetski dan prve pomoći  2020. godine.
Svi već proizvedeni materijali, edukativni letci i studije ponovno će se koristiti za sljedeću kampanju 2021. godine. Ovogodišnja tema stoga je posvećena aktivnostima koje se vežu uz Covid 19.
 
Nalazimo se u vremenu kada se humanitarne organizacije nalaze na određenoj prekretnici. Potrebno je stvoriti i razviti nove pristupe za osnaživanje zajednica u budućnosti. Usprkos trenutnoj globalnoj zabrinutosti vezanoj uz COVID-19 i fokusiranosti na prevenciju, sprječavanje širenja i liječenje, ostale bolesti i ozljede su još uvijek prisutne. Pravovremenim i pravilnim pružanjem prve pomoći može se spriječiti opterećenost zdravstvenog sustava.

Trenutna kriza ima utjecaj na tečajeve prve pomoći kako za predavače tako i za volontere, mnogi tečajevi ili radionice su odgođeni ili im je smanjen broj. Iznimno je važno da društva Crvenog križa koja održavaju tečajeve primjenjuju sve preporučene mjere za sprečavanje širenja koronavirusa te da dijele informacije o preventivnim mjerama posebno zbog poplave lažnih vijesti kojima smo svi izloženi.
Društva Crvenog križa moraju razmotriti i izabrati najbolje načine komunikacije za prenošenje informacija ovisno o okolnostima i ljudima kojima se obraća, poštujući smjernice i ciljane grupe (djeca, mladi, roditelji, učitelji(profesori), stariji. Potrebno je obratiti pozornost na sadržaj i način podučavanja s obzirom na dob, spol, etničku pripadnost i invalidnost, koristiti digitalne medije za prenošenje informacija te uključivati poruke o prevenciji širenja koronavirusa. Postoji samo nekoliko izmjena u trenutačnim preporučenim protokolima o prvoj pomoći, a većina se odnosi na sprečavanje ili minimiziranje rizika od prijenosa virusa.
COVID-19 je najveća svjetska kriza zadnjih godina, tisuće života je izgubljeno, a svjetska se ekonomija vjerojatno suočava s najgorom recesijom od 1930-ih. Rezultat toga su gubitci radnih mjesta i prihoda za mnoge ljude, što je nanijelo štetu zdravlju i održivom razvoju. Između veljače 2020. i lipnja 2020. došlo je do značajnog smanjenja pristupa medicinskoj pomoći te mogućnosti održavanja edukacija iz prve pomoći. Ljudi se i dalje ozljeđuju i razbolijevaju, međutim, danas se mnogi ustručavaju nazvati hitne službe ili ne žele otići u bolnicu zbog straha od izlaganja zarazi koronavirusom. Osobe koje nemaju znanje iz prve pomoći, bespotrebno pristupaju stručnoj medicinskoj  pomoći, i tako povećavaju rizik od izloženosti virusu te opterećuju zdravstveni sustav. Hitne službe i bolnice (npr. u velikim gradovima) mogu biti prekapacitirane što opet dovodi do odgođene pomoći.
Ključne poruke:
 

  • Širite činjenice, a ne strah. #SpreadFactsNotFear
  • U edukaciju iz prve pomoći uključiti preporuke za sprečavanje koronavirusa.
  • Svjetski dan prve pomoći ujedno je prilika da pokažemo našu zajedničku zahvalnost za 13 milijuna volontera na njihovu izuzetnu predanost humanitarnom cilju i našim temeljnim načelima, zahvalimo im na dobroti, hrabrosti i nesebičnosti.


Upute za pružanje prve pomoći tijekom COVID-19

Preuzeto sa www.hck.hr

Više..

15.9.2020.
Tjedan borbe protiv tuberkuloze

Tjedan borbe protiv tuberkuloze

Premda se posljednjih nekoliko desetljeća sve više govori o „pandemiji kroničnih nezaraznih bolesti“ (bolesti srca i krvnih žila, maligne bolesti, dijabetes, ozljede i dr.) koje su postale vodeći uzrok bolesti i smrtnosti suvremenog doba, aktualna pandemija COVID-19 nas i dalje podsjeća na važnost prevencije i suzbijanja zaraznih bolesti. Prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2018. godine, u svijetu je od tuberkuloze umrlo 1,5 milijun ljudi, a od nje je oboljelo 10 milijuna osoba (3.2 milijun žena, 5.7 milijun muškaraca, 1.1 milijun djece).

Tuberkuloza je deveti od 10 vodećih uzroka smrti svih (zaraznih i nezaraznih) bolesti i vodeća zarazna bolest od koje se svake godine najviše umire u svijetu.
 
Uzročnik tuberkuloze i širenje zaraze
 
Uzročnik tuberkuloze je bakterija štapićastog oblika (Mycobacterium tuberculosis) ili bacil tuberkuloze, poznat i kao Kochov bacil, prema istraživaču dr. Robertu Kochu koji je 1882. godine objavio svoje otkriće o uzročniku tuberkuloze. Tuberkuloza prvenstveno zahvaća pluća, ali može zahvatiti i neke druge organe (mozak, bubrezi, kosti) pa se tad govori o izvanplućnoj tuberkulozi.
 
Izvor zaraze je bolesna osoba u čijem se iskašljaju nalaze bacili tuberkuloze, koji se šire kapljičnim putem zrakom (aerosolom) kao prehlada (govor, kašalj, kihanje) i koji udisanjem dospijevaju u pluća. Bacil tuberkuloze može opstati u ljudskom tijelu i bez znakova bolesti (latentna infekcija) pa zaražena osoba ne mora nužno oboljeti, niti je zarazna za druge osobe u okolini.
 
Širenju zaraze pogoduje bliski kontakt s osobom oboljelom od tuberkuloze (kućanstvo, radno mjesto, zajednički smještaj i sl.). Od tuberkuloze može oboljeti svatko, no češće se javlja u odrasloj dobi kao bolest nekih skupina ljudi (osobe starije dobi, beskućnici, zatvorenici, raseljene osobe, alkoholičari, pušači) zbog neishranjenosti, loših higijenskih uvjeta ili niskog životnog standarda. Smatra se kako je tuberkuloze postala najčešća pridružena zarazna bolest i vodeći uzrok smrti među oboljelima od AIDS-a.
 
Simptomi i liječenje tuberkuloze
 
Kod većine ljudi, bacil tuberkuloze se uništava vlastitom otpornošću organizma pa samo manji broj osoba oboli od aktivne i većinom plućne tuberkuloze. Svaka neliječena osoba oboljela od tuberkuloze može zaraziti od 10 do 15 osoba godišnje, a barem jedna od njih će oboljeti. Tuberkuloza se većinom otkriva slučajno pojavom općih simptoma i znakova bolesti koji traju duže od tri tjedna (kašalj, povišena temperatura, noćno znojenje, gubitak apetita i tjelesne mase, umor).
 
Tuberkuloza je izlječiva zarazna bolest ako se otkrije na vrijeme i pravilno liječi redovitim uzimanjem više lijekova istodobno (antituberkulotici). Liječenje tuberkuloze započinje u bolnici u trajanju dva mjeseca, a nakon otpusta iz bolnice traje još četiri mjeseca kod kuće, pridržavajući se liječničkih uputa.
 
Nepravilno liječenje smanjuje mogućnost izlječenja, a može dovesti i do razvoja težih oblika multirezistentne tuberkuloze (stvaranje otpornosti prema nekim ili svim lijekovima) od koje godišnje oboli gotovo 500 tisuća osoba. Tuberkulozni bolesnik koji se ne liječi opasan je za okolinu, a 50 posto neliječenih bolesnika umire tijekom pet godina. Najbolja primarna prevencija protiv tuberkuloze je cijepljenje.
 
Proširenost tuberkuloze u svijetu i Hrvatskoj
 
Premda oboljelih od tuberkuloze ima u svim zemljama svijeta, ipak najviše oboljelih živi u zemljama Azije i Afrike južno od Sahare (Bangladeš, Filipini, Indija, Indonezija, Južna Afrika, Kina, Nigerija, Pakistan). U Hrvatskoj je posljednjih desetljeća zabilježen pad broja osoba oboljelih od tuberkuloze, koji prema posljednjim dostupnim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iznosi devet oboljelih na 100 tisuća stanovnika. Jedna četvrtina osoba oboljelih od tuberkuloze starija je od 70 godina.
 
Bez obzira što je epidemiološka situacija u Hrvatskoj dobra i pod kontrolom, ipak na tuberkulozu treba stalno misliti, osobito kod upale pluća koja ne prolazi uz uobičajeni antibiotik ili kod osoba koje dugotrajno i suho kašlju. Posljednjih godina uočen je porast broja osoba oboljelih od tuberkuloze kod onih koji boluju od kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), dijabetesa, malignih bolesti ili kod osoba koje su oslabljenog imuniteta. Njihovo liječenje traje najmanje godinu dana.
 
Svake godine Hrvatski Crveni križ obilježava zajedničku akciju svih društava Hrvatskog Crvenog križa kao Tjedan borbe protiv tuberkuloze od 14. do 21. rujna, čime se želi podsjetiti sve stanovnike, oboljele osobe i članove njihovih obitelji na važnost sprečavanja, ranog otkrivanja i pravilnog liječenja tuberkuloze kao zarazne bolesti u našoj zemlji.
 

ČUVAJTE SVOJA PLUĆA!

Preuzmite oznaku za knjige "Tjedan borbe protiv tuberkuloze"


Izvor:

Preuzeto sa www.hck.hr

Više..

13.8.2020.
Međunarodni dan mladih: Zajedno za zeleniju budućnost!

Međunarodni dan mladih: Zajedno za zeleniju budućnost!

Tema Međunarodnog dana mladih 2020. godine je „Uključivanje mladih za globalno djelovanje“. Obilježava se 12. kolovoza.


Odbor mladih Hrvatskog Crvenog križa osmislio je i započeo provedbu programa „Crveni križ u zelenom okviru“ s ciljem podizanja svijesti o klimatskim promjenama.

U sklopu programa, mladi Hrvatskog Crvenog križa su kreirali niz informativnih i edukativnih materijala koji će biti objavljivani tijekom naredne godine kako bi tema klimatskih promjena i važnosti brige o okolišu došla do što većeg broja ljudi.

Osim toga, provodit će i mnoge druge aktivnosti usmjerene širenju svijesti o važnosti prilagodbe i smanjenju negativnih posljedica klimatskih promjena.

Kako bismo naglasili važnost njihova djelovanja, ovogodišnji Međunarodni dan mladih, obilježavamo početkom digitalne kampanje programa mladih - „Crveni križ u zelenom okviru“.

Također, želimo zahvaliti svim mladima Hrvatskog Crvenog križa za njihov doprinos koji je više nego značajan.

Sretan vam dan mladih!


Preuzeto sa www.hck.hr

Više..

3.8.2020.
Sprječavanje širenja koronavirusa tijekom akcija darivanja krvi

Sprječavanje širenja koronavirusa tijekom akcija darivanja krvi

Budući da je dobrovoljno davanje krvi važno za podmirivanje nužnih zaliha krvi i osiguravanje funkcionalne zdravstvene skrbi, od neizmjerne je važnosti kontinuirano provođenje akcija dobrovoljnog davanja krvi i tijekom pandemije koronavirusa (COVID-19).

Kako bi se spriječilo širenje zaraze koronavirusom tijekom održavanja akcija dobrovoljnog davanja krvi, Hrvatski zavod za javno zdravstvo nalaže da se:  

  • u prostorima provođenja akcije davanja krvi održavaju najviši higijenski standardi
  • strogo pridržavaju mjere udaljenosti između osoba (najmanje 1 do 2 metra),
  • osiguraju punktovi za dezinfekciju ruku djelatnika i darivatelja,
  • nose zaštitne maske kako kod djelatnika, tako i kod darivatelja krvi,
  • mjeri tjelesna temperatura beskontaktnim toplomjerom svim dobrovoljnim darivateljima krvi u okviru liječničkog pregleda.


Mole se darivatelji krvi da izbjegavaju bliži socijalni kontakt i da se suzdrže od uobičajenih mjera neverbalnog komuniciranja kao što je rukovanje.

Nužno je ograničiti broj darivatelja koji su istovremeno nazočni u prostorijama te osiguravati protočnost od mjesta uzimanja anamnestičkih podataka darivatelju krvi do mjesta venepunkcije.

Darivanju krvi mogu pristupiti osobe koje NISU:

  • putovale izvan Republike Hrvatske zadnjih mjesec dana,
  • bile u kontaktu s osobama koje su zaražene ili se nalaze u samoizolaciji,
  • imale simptome infekcije dišnih putova, temperaturu, kašalj, kratak dah, otežano disanje.
  • imale infekciju SARS-CoV-2.


Osobe koje pripadaju nekoj od navedenih skupina ne mogu dati krv dok ne prođe period od najmanje 28 dana.

U slučaju promjena mjera vezanih za organizaciju i provođenje akcija davanja krvi koje su propisali Nacionalni stožer i nadležne institucije, pravovremeno ćemo objaviti informacije.


Preuzeto sa www.hck.hr

Više..


25.6.2020.
24. lipnja 1859. u Solferinu je rođen Crveni križ

24. lipnja 1859. u Solferinu je rođen Crveni križ

Švicarac Jean-Henry Dunant (8. svibnja 1828., Ženeva – 30. listopada 1910., Heiden) zatekao se 24. lipnja 1859. godine na bojnom polju kod Solferina i svjedočio patnjama, agoniji i smrti tisuća vojnika. Nakon bitke između austrijske i francusko-sardinijske vojske, na bojnom je polju ostalo 40.000 ranjenih i poginulih vojnika. Postojeće zdravstvene službe nisu imale dovoljno ljudi i materijalnih sredstava za pomoć svima. Dunant je uz pomoć mještana organizirao pomoć ranjenicima u obližnjim crkvama i kućama, bez obzira kojoj strani u sukobu pripadali ponavljajući kako su svi ljudi braća (tal. "Siamo tutti fratelli").

Dunant je događaj opisao u knjizi pod nazivom "Sjećanje na Solferino", objavljenoj 1862. godine. U knjizi je istaknuo: potrebu osnivanja društava za pomoć koja bi u vrijeme mira obrazovala dobrovoljce za pomoć vojnim sanitetskim službama u ratu; zaštitu ranjenika bez obzira kojoj strani u sukobu pripadaju; te sklapanje međunarodnih ugovora kojima bi se regulirao rad sanitetskog osoblja i društava za pružanje pomoći kao i poštivanje njihove neutralnosti.


Dana 8. svibnja obilježava se Svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca u znak počasti Henryju Dunantu, utemeljitelju Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.


1859. godina – bitka kod Solferina
1863. godine (17. veljače u Ženevi) Odbor petorice osnovao je Međunarodni odbor za pomoć ranjenim vojnicima koji od 1876. godine nosi naziv Međunarodni odbor Crvenog križa
1863. godine sazvana je međunarodna konferencija u Ženevi koja je okupila predstavnike 16 država i 4 organizacije. Na konferenciji je usvojeno 10 rezolucija koje su temelj za početak djelovanja Međunarodnog Crvenog križa (danas poznatog kao Međunarodni pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca). Države su pozvane na osnivanje društava za pomoć (buduća nacionalna društva) koja trebaju staviti pod posebnu zaštitu i čiji pripadnici trebaju biti obilježeni znakom crvenog križa na bijeloj podlozi. Međunarodni pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca nastao je i postoji voljom država.
1864. – I. Ženevska konvencija o poboljšanju uvjeta ranjenika u vojskama u ratu
1876. godine neke države odlučile su koristiti znak crvenog polumjeseca na bijeloj podlozi
1901. godine prva Nobelova nagrada za mir dodijeljena je Henryju Dunantu, osnivaču Crvenog križa
1917. godine Nobelova nagrada za mir dodijeljena je  Međunarodnom odboru Crvenog križa
1919. godine (5. svibnja u Parizu) osnovana je Liga društava Crvenog križa; od 1983. godine nosi naziv Liga društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, a 1991. godine mijenja ime u Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca
1928. godine usvojen je Statut Međunarodnog Crvenog križa (revidiran i dopunjen 1952., 1986.,1995. i 2006. godine)
1944. godine Nobelova nagrada za mir dodijeljena je Međunarodnom odboru Crvenog križa

Ženevske konvencije revidirane su i dopunjavane (od 1864. do 1949. godine) tako da danas govorimo o Četiri Ženevske konvencije iz 1949. godine:
I. – za poboljšanje položaja ranjenika i bolesnika u oružanim snagama u ratu
II. – za poboljšanje položaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oružanih snaga na moru
III. – o postupanju s ratnim zarobljenicima
IV. – o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata

1963. godine Nobelova nagrada za mir dodijeljena je Međunarodnom odboru Crvenog križa i Međunarodnoj federaciji društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca
1965. godine usvojeno je sedam temeljnih načela Pokreta, u njihovom današnjem obliku, a 1986. godine ugrađeni su u Statut Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (koji je tim Statutom i dobio svoje današnje ime)

1977. godine usvojeni su Dopunski protokoli Ženevskim konvencijama iz 1949. godine:
I. – o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba
II. – o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba
 
2005. godine usvojen je III. Dopunski protokol Ženevskim konvencijama iz 1949. godine o dodatnom znaku raspoznavanja (znak III. Protokola)
 2006. godine Međunarodna konferencija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca znak III. Protokola naziva crveni kristal


Preuzeto sa www.hck.hr

Više..

24.6.2020.
Zaštita zdravlja od vrućine

Zaštita zdravlja od vrućine

ZAŠTITA ZDRAVLJA OD VRUĆINE - PREPORUKE ZA JAVNOST, 2020. godina

 

Rashladite svoj dom

·       Rashladite prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu zraka između 8 i 10 sati, zatim u 13 sati i noćnu temperaturu zraka nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju, a ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije dobi iznad godina i za osobe koje imaju kronične zdravstvene tegobe.

·         Koristite hladniji noćni zrak za rashlađivanje svog doma. Otvorite sve prozore ili dignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura zraka niža.

·         Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete (ako ih imate), a posebno one koje su okrenute prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i druge električne uređaje koji mogu dodatno zagrijavati prostor.

·         Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.

·         Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji, no nemojte zaboraviti kako se na taj način povećava vlažnost zraka.

·         Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioner), zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.

·      Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti mogućnost pojave bolesti vezane uz velike vrućine.

 

Klonite se vrućine

·         Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/ kuće, posebno noću.

·         Ako stan/ kuću ne možete dovoljno rashladiti, provedite od 2 do 3 sata dnevno u hladnijem prostoru (primjerice javna zgrada koja je rashlađena).

·         Izbjegavajte izlazak iz kuće/ stana u najtoplijem dijelu dana.

·         Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate fizički raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično u ranim jutarnjim satima do 7 sati.

·         Potražite sjenu u hladu.

·         Ne ostavljajte djecu ni životinje u parkiranom vozilu.

·    Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Posebnu brigu posvetite novorođenčadi i maloj djeci. Za njih koristite zaštitne kreme s najvećim faktorom.

·         Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

 

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine

·         Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a posebno na  to upozorite djecu, trudnice, osobe starije dobi, srčane bolesnike i oboljele od šećerne bolesti.

·         Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u mokre ručnike, hlađenje mokrom spužvom, kupke za noge i sl.

·       Nosite laganu široku svjetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu na glavu i nosite sunčane zaštitne naočale.

·         Koristite laganu posteljinu poput plahti, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.

·         Važno je piti dovoljno tekućine. Redovite pijte vodu ili čaj te izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.

·         Jedite češće manje obroke.


Pomozite drugima

·         Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljivije osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.

·         Razgovarajte o toplinskom valu s vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti, svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.

·         Ako je netko koga poznajete pod rizikom, pomozite mu savjetom i podrškom. Starije i oboljele osobe koje žive same treba redovito posjećivati (barem jednom dnevno).

·         Ako osobe starije dobi uzimaju lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

·         Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

 

Ako imate zdravstvene probleme

·         Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku i pročitajte uputu o čuvanju i skladištenju lijeka.

·         Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

 

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše

·     Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju. Što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite tjelesnu temperaturu.

·         Popijte vodu, čaj ili prirodni voćni sok za nadoknadu tekućine.

·    Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju. Ako imate bolne grčeve (najčešće u nogama, rukama ili trbuhu) koji se mogu javiti nakon provedenog rada ili vježbe po vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (natrij, kalij, kalcij, magnezij). U slučaju da grčevi traju duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć.

·         Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih zdravstvenih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.


Ako neki član vaše obitelji ili osoba kojoj pomažete ima vruću i suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju, nemirni su), grčeve i/ ili je bez svijesti, odmah pozovite liječnika/ hitnu medicinsku pomoć. Dok čekate na liječnika/ hitnu medicinsku pomoć, polegnite osobu u hladnijem prostoru, podignite joj noge u visinu iznad razine srca, odstranite joj odjeću i počnite s hlađenjem (hladni oblozi na vrat, ispod pazuha i na prepone ili špricanje kože s vodom temperature 25–30˚C). Izmjerite osobi temperaturu tijela i hladite ju sve dok se tjelesne temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte osobi davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Ako je osoba bez svijesti postavite ju u ležeći bočni položaj.


Cijelo vrijeme trajanja vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova!


Važni telefonski brojevi

·         Hitna medicinska služba -194

·         Europski broj za hitne službe - 112



Preporučene mjere zaštite zdravlja od vrućine za osobe starije dobi

Preporučene mjere zaštite zdravlja za osobe starije dobi pri izlaganju visokim temperaturama zraka iznad 30°C, a osobito za osobe oboljele od kardiovaskularnih i drugih kroničnih bolesti su:

 

1. Osobe starije dobi se ne smiju izlagati suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a posebno srčani gerijatrijski bolesnici te oboljeli od šećerne i drugih kroničnih bolesti;

 

2. Prigodom izlaska iz svog prebivališta, osoba starije dobi mora zaštiti glavu šeširom, kapom ili maramom;

 

3. Nužno je redovito dnevno uzimanje dovoljno tekućine (8 čaša negazirane vode, čaj, juha, varivo). Treba izbjegavati pržena, pohana, slatka i jako zasoljena te začinjena jela. Preporučeno je uzimanje puno sezonskog voća i povrća, pridržavajući se smjernica pravilne prehrane za osobe starije dobi;

 

4. Osim pridržavanja uputa liječnika o liječenju i uzimanju lijekova, nužna je učestala kontrola krvnog tlaka;

 

5. Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice, suhoće usta i kože (dehidracije) znak je za uzbunu, osobito za starije osobe koje su bolesne i funkcionalno onesposobljene. Takva se osoba mora žurno javiti svom izabranom doktoru opće prakse/ obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj medicinskoj službi;

 

6. Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u skrbi za osobe starije dobi trebaju u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci učestalo kontaktirati stariju osobu, a u slučaju njezine slabije funkcionalne sposobnosti, čak i svakodnevno po nekoliko puta;

 

7. Osoba starije dobi mora uvijek uz sebe imati svoje osnovne podatke: ime i prezime, godina rođenja, adresa stanovanja i broj telefona te kontakt osobe kojoj se može obratiti u slučaju potrebe;

 

8. Neophodno je održavati redovitu higijenu tijela starije osobe i čistoću njezine okoline te se strogo pridržavati uputa liječenja i uzimanja lijekova;

 

9. Za osobe starije dobi važna je stalna tjelesna i psihička aktivnost. Osobito je korisno kretanje u jutarnjim i večernjim satima, po mogućnosti u prirodi (park, šetnica uz more, jezero ili rijeku, boravak u vrtu, voćnjaku i slično). Ukoliko je kretanje otežano, tada je nužno redovito provjetravati prostorije u kojima starija osoba prebiva.




Više..

24.6.2020.
Potreban je daljnji oprez i pridržavanje zaštitnih mjera

Potreban je daljnji oprez i pridržavanje zaštitnih mjera

Nakon određenog razdoblja bez oboljelih od COVIDA-19, Hrvatska ponovno bilježi nove slučajeve zaraze koronavirusom. Podsjećamo da je i dalje važno pridržavati se preventivnih mjera za smanjivanje rizika od širenja koronavirusa.

Koronavirus širi se kapljičnim putem te preventivne mjere za smanjivanje rizika od njegova širenja podrazumijevaju:

  • održavanje fizičke udaljenosti od 1,5 do 2 metra u svim unutarnjim i vanjskim prostorima;
  • izbjegavanje bliskog kontakta poput rukovanja i grljenja;
  • izbjegavanje dodira sluznice očiju, nosa i usta;
  • redovito pranje ruku (toplom) vodom i sapunom u trajanju od 30 sekundi i/ ili sredstvom za dezinfekciju ruku;
  • korištenje zaštitne maske u zatvorenim i otvorenim prostorima gdje se nalazi veći broj osoba;
  • redovito održavanje higijene predmeta i prozračivanje prostora; 
  • kod kihanja i kašljanja pokrivanje usta i nosa papirnatom maramicom, nakon čega je potrebno oprati ruke;
  • kod socijalnog kontakta s oboljelom osobom korištenje jednokratne zaštitne maske i održavanje udaljenosti od 1,5 do 2 metra;
  • pridržavanje osnovnih načela higijene u kontaktu sa životinjama;
  • konzumiranje pravilno termički obrađenih namirnica, temeljito pranje voća i povrća zdravstveno ispravnom vodom; 

  • javljanje liječniku u slučaju povišene tjelesne temperature, kašlja, otežanog disanja;
  • ostanak zaposlenika kod kuće za dobrobit i očuvanje vlastitog i tuđeg zdravlja;
  • za vrijeme putovanja pridržavanje općih pravila o higijeni ruku i hrane.

Preuzeto sa www.hck.hr

Više..

12.6.2020.
Donacija tvrtke Henkel

Donacija tvrtke Henkel

Tvrtka Henkel i Hrvatski Crveni križ omogućili su da našim korisnicima kojima se pruža socijalna usluga pomoć u kući temeljem Ugovora s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku dostavimo pakete s higijenskim proizvodima (prašak za rublje, omekšivač za rublje, šampon, regenerator, gel za tuširanje i deodorant). Podijeljeno je 47 paketa.


Više..

Kalendar događanja

Rujan
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30


Info i kontakt

Gradskog društva Crvenog križa Pazin

Adresa

Prolaz Ernesta Jelušića 2
52000 Pazin

Telefon/Fax

Telefax: 052/ 624-079
Telefon: 052/623-405
Ravnateljica: 091 5392549
Dnevni boravak/voditelj pomoći u kući: 052/623-039

Podaci o udruzi

Registarski broj: 18000316
RNO broj: 0010260
NKO broj: 8899 OIB: 35895756430
MB: 03159329
Žiro-račun: HR942402006-1100134118 (ERSTE BANKA)

Rješenjem Ureda državne uprave u IŽ Klasa: UP/I-550-01/16-01/11, Ur.broj: 2163-05-03-16-12 udruzi je odobreno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći sukladno čl. 2 Zakona o humanitarnoj pomoći(NN 102/15)

<