ZAŠTITA ZDRAVLJA OD VELIKE VRUĆINE - PREPORUKE ZA JAVNOST, 2019.
Rashladite svoj
dom
·
Rashladite prostor u kojem živite. Mjerite
sobnu temperaturu zraka između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noćnu temperaturu
zraka nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C
danju, a ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu, starije osobe od 60 godina
i za osobe koje imaju kronične zdravstvene probleme.
·
Koristite hladniji noćni zrak za rashlađivanje
svog doma. Otvorite sve prozore ili dignite rolete tijekom noći i ranih
jutarnjih sati kada je vanjska temperatura zraka niža.
·
Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete (ako ih imate), a posebno one
koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i druge električne
uređaje koji mogu dodatno zagrijavati prostor.
·
Stavite zaslone, draperije ili tende na
prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
·
Objesite mokre ručnike kako bi
rashladili zrak u prostoriji, no nemojte zaboraviti kako se na taj način povećava
vlažnost zraka.
·
Ako imate uređaj za
rashlađivanje (air-conditioner) zatvorite vrata i prozore kako
ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
·
Električni ventilatori mogu pružiti
olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35˚C neće spriječiti mogućnost
pojave bolesti vezane uz velike vrućine.
Klonite se vrućine
·
Sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg
stana/ kuće, posebno noću.
·
Ako Vaš stan/ kuću ne možete održati hladnim, provedite od 2 do 3 sata dnevno u hladnijem
prostoru (primjerice javna zgrada koja je rashlađena).
·
Izbjegavajte izlazak iz kuće/ stana u najtoplijem
dijelu dana.
·
Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate
naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično u ranim
jutarnjim satima do 7 sati.
·
Potražite sjenu u hladu.
·
Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
·
Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Posebnu brigu posvetite novorođenčadi i maloj djeci. Za njih koristite
zaštitne kreme s najvećim faktorom.
·
Prilagodite svoje izlaganje sunčevom
UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV
indeksa.
Rashladite tijelo
i pijte dovoljno tekućine
·
Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a posebno na to upozorite djecu, trudnice, osobe starije dobi, srčane bolesnike i oboljele od šećerne bolesti.
·
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga
mogućnost je zamatanje u mokre ručnike, hlađenje mokrom spužvom, kupke za noge
i sl.
·
Nosite laganu široku svjetlu odjeću od prirodnih
materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu na glavu i nosite
sunčane zaštitne naočale.
·
Koristite laganu posteljinu, plahte, po
mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
·
Važno je piti dovoljno tekućine.
Pijte redovito vodu ili čaj te izbjegavajte alkohol i napitke s
previše kofeina i šećera.
·
Jedite češće manje obroke.
Pomozite drugima
·
Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljivije osobe mogle bi zatrebati
pomoć tijekom vrućih dana.
·
Razgovarajte o toplinskom valu s Vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti, svaki član
obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
·
Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom, pomozite mu da dobije savjet i podršku. Starije i oboljele osobe koje žive same
treba redovito posjećivati (barem jednom dnevno).
·
Ako uzimaju lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu
tekućine u tijelu.
·
Položite tečaj
prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i
ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.
Ako imate
zdravstvene probleme
·
Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku i pročitajte uputu o čuvanju i skladištenju lijeka
u uputi o lijeku.
·
Tražite savjet liječnika ako imate neku
kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Ako se Vi ili
drugi oko Vas osjećaju loše
·
Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu
ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju. Što prije otiđite u hladniji
prostor i mjerite tjelesnu temperaturu.
·
Popijte vodu, čaj ili prirodni voćni sok za nadoknadu tekućine.
·
Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju. Ako imate bolne grčeve (najčešće u nogama, rukama ili trbuhu), koji se
mogu javiti nakon provedenog rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu, pijte
tekućinu koja sadrži elektrolite (natrij, kalij, kalcij, magnezij). U slučaju
da grčevi traju duže od jednog sata potrebna Vam je medicinska pomoć.
·
Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih zdravstvenih
tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
Ako neki član Vaše
obitelji ili osoba kojoj pomažete ima vruću i suhu kožu ili delirij (nerazumno
razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ ili je bez svijesti, odmah pozovite
liječnika/ hitnu medicinsku pomoć. Dok čekate na liječnika/ hitnu medicinsku pomoć,
polegnite osobu u hladnu prostoriju, podignite joj noge u visinu iznad razine
srca, odstranite joj odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem (hladni oblozi na
vrat, pod pazuhe i na prepone ili špricanje kože vodom temperature 25–30˚C). Izmjerite
osobi temperaturu tijela. Osobu hladite sve dok se tjelesne temperatura ne
spusti ispod 38°C. Nemojte osobi davati acetilsalicilnu kiselinu ili
paracetamol. Osobu bez svijesti postavite u ležeći bočni položaj.
Cijelo vrijeme trajanja velike vrućine pridržavajte
se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova!
Važni telefonski brojevi
·
Hitna medicinska služba -194
·
Jedinstveni europski broj za hitne
službe - 112
Više..